ascinantna bibinjska noć pod pokroviteljstvom Općine Bibinje i Turističke zajednice. Na Frnaži, nadomak pješčane plaže podno Starog sela, istinske povijesti, duše i srca Bibinja, na ražnju se pekao vol od nevjerojatnih 430 kilograma težine, a na šetnici Taline se pripremalo oko 300 litara slasnog lovačkog gulaša.
Na Frnaži kraljevska gozba. Od ranog prijepodneva započeo se na ražnju vrtjeti oko 430, točnije 429 kilograma teški gigant od vola. Na jubilarnom desetom pečenom volu na ražnju u povodu akcije Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Danu hrvatskih branitelja, za ražnjom ljudi dobre volje.
Marijan Šidija Maki – Sitno, kojem je ovo već 12 pečeni vol u Bibinjama, brinuo su se da ne nedostaje vatre i da kojim slučajem, nedaj Bože, vol s ražnja ne sklizne u žeravu i lug. Za logistiku je brinuo Vice Karaban, a za preciznu sječu mesnih porcija Jere Sikirić – Ribar. Dakako tu su i drugi neizostavni domoljubi, rodoljubi i entuzijasti, Bibinjci.
– Gotovo nestvaran podatak je da je za degustaciju preko 2.000 porcija pripremljeno oko 1.200 lepinja i oko 110 štruca kruha, obznanio je Kandić.
Na bibinjskim Talinama bilo je živo, u znaku zamamnih mirisa. Na popularnoj šetnici bibinjski lovci su pripremali 300 litara lovačkig gulaša od 230 kilograma čistog mesa od srne, jelena i vepra. Svi su nešto radili oko velikih lonaca, 300-litarske fritaje i “teći sa tri uva”, usprkos plus 32 stupnjeva Celzijusa u hladu.
Kuhanje nije bio problem kad se ruke slože, a i s iskustvom ovih lovaca, divljač ne može ispasti loše.
– Obnavljamo fond divljači, prijateljujemo, družimo se i kad treba nekom pomoći svi skoče kao jedan, govori Ante Šimunić, lovac velikog srca i plemenite duše.
Izuzetna posjećenost iznad i podno Starog sela, dobra zabava uz živu glazbu zadarske grupe Forum i dalmatinski trio, oko 300 litara gulaša od divljači i oko 430 kilograma teški vol na ražnju razlozi su zadovoljstvu žitelja Bibinja koji su otpustili kočnice i zajedno s gostima, turistima i vikendašima feštali za pamćenje. Dakako, među njima i načelnik Šime Sekula i Jure Fuzul, prvi čovjek bibinjskog turizma.
teks Velimir Brkić
