Bibinjska koleda

Na blagdan Svetog Stjepanja ili Stipanju božićno ozračje u Bibinju svakako se najbolje osjeća u centru mjesta, Starom selu, povijesti, duši i srcu Bibinja. Tu gdje se “geni kameni” njeguju u nekim novim naraštajima koji su, slijedeći tradiciju svojih djedova i očeva, krenuli u novi izazov.
– Drugog dana po Božiću nalože se brojne cjepanice drva u tradicionalnu bibinjsku koledu. Mještani ih sakupljaju po cijelom naselju i donose kod crkve sv. Roka iz 16. stoljeća. Nekad je to bilo 50-ak metara dalje na trgu Sri sela,
Svako božićno ozračje je na neki način i svečanost duha, svetkovina života u obitelji, svetkovina mira, svetkovina radosti – koju svagdje na poseban način i s posebnim veseljem doživljavaju djeca, ali i odrasli.
Svetu misu, večernju za pokojne i obred blagoslova vatre, odnosno kolede, navečer pred velikim mnoštvom vjernika predvodio je župnik don Valter Kotlar . A iza kolede don Frane Šindija , sakristijan Antonio Sekula, magistar teologije, brojni crkveni pivači, ministranti – jedna obitelj, moglo bi se reći cijelo selo. Žitelji najmnogoljudnijeg naselja u Zadarskoj županiji pjevali su i božićne pjesme odajući tako zahvalnost Bogu za očuvanje zdravlja.
Inače, ovo je bila prva u godišnjem običaju koleda koje su se od davnina palile po svim našim primorskim mjestima. Ti baštinski običaji vuku svoje podrijetlo još iz pretkršćanskih vremena, a vezani su uz slavljenje svjetla i mladog sunca. Prema tom predlošku, kolede bi u redovnom godišnjem slijedu počele sa zimskim solsticijem.
Kolede započinju na Stipanju, druga slijedi 15. siječnja na blagdan Svete Stošije pa potom još jedna za blagdan Svetog Fabijana 20. siječnja, a to se baštinsko kolo zaokružuje pokladnim običajima okupljanja maškarane svite oko vatre.

◄ 1 2