Mnogo je poznatih osoba koje su u dugogodišnjoj borbi protiv Turaka bile na čelu naroda i predvodile ga u obrani domovine u teškim vremenima kada je osmanlijska sila harala našim područjima. Jedan od takvih zasigurno je i jedan Bibinjac, vatreni domoljub, vrli svećenik, don Stipan Sorić.

 

 

 

Opisan u narodnim pjesmama don Stipan je u sjećanjima ljudi srednje i sjeverne Dalmacije i Like ostao kao velik i hrabar izdanak hrvatskoga naroda, njihov osloboditelj i vođa, na kraju mučenik i besmrtnik.

Od njegove smrti pa do danas o njemu su pisali mnogi povjesničari također kao velikom ratniku, dok su pojedinci, isključivo zbog političkih razloga umanjivali zasluge don Stipana, nastojeći njegov život prikazati u drugačijem svjetlu.

Zasluge su mu ipak posebno potvrđene 1925. godine kada je uvršten u knjigu „Znameniti i zaslužni Hrvati, ta pomena vrijedna lica u Hrvatskoj povijesti od 925.- 1925.”, koja je izašla prigodom proslave 1000. godišnjice hrvatskoga kraljevstva.

Ipak, mnogo toga iz don Stipanova života ostalo je nepoznanica. Tako nema izričitih dokumenata o mjestu i vremenu njegova rođenja, no mnogi se slažu da je rođen baš u Bibinjama. Da ta tvrdnja uistinu odgovara istinu odgovara istini, potvrđuje i činjenica da se kroz povijest rod Sorića u Bibinjama prvi put spominje još 1536. godine, a nalazimo ga i danas.

Godina don Stipanova rođenja, također je nepoznato, no zna se da je on 1647. godine izjavio da je „50 godina robovao Turcima”. Iz njegova navoda može se zaključiti da je rođen krajem 16. ili početkom 17. stoljeća.

Također, nije poznato koje je škole polazio i gdje je završio teologiju, no, opet, budući da je bio glagoljaš, velika je vjerojatnost da je školovan negdje u zadarskom kraju. Poznato je da je bio župnik u Gorici, a po nekima i u Prkosu.

Don Stipan Sorić živio je u vrlo teškim vremenima kada je osmanlijska sila zauzela veći dio sjeverne Dalmacije, dok je u vlasti Mletačke Republike ostao uski dio obalnog pojasa. Osim vršenja svećeničkih obveza, don Stipan se i borio protiv Osmanlija kako bi zaštitio svoj narod i svoju domovinu. Gledano iz sadašnje perspektive, teško je opravdati njegovu borbu, no u tadašnje vrijeme to je bilo normalno, pa čak i poželjno.

Njegova aktivnost, osim one borbene, bazirala se i na špijuniranju Turaka i prikupljanju informacija, a sve kako bi sama borba bila što lakša i sofisticiranija.

Sve njegove akcije bile su dobro pripremljene i planirane, a surađivao je s Foscolom, tadašnjim generalnim mletačkim providurom u Zadru.

S druge strane, don Stipan se brinuo i za prebacivanje pučanstva sa turskog teritorija na mletački. Imao je svoju četu prebjega kojima je bio vođa i glavar. U borbama se pokazao kao odlučan i hrabar ratnik te izvrstan poznavatelj ratne strategije.

Kada je razradio plan za borbu protiv Turaka, otišao je u Zadar generalnom providuru Foscolu i predočio mu ga. Nakon toga položio je zakletvu na zastavu sv. Marka i njegovo Evanđelje kao dokaz da u borbi protiv Turaka neće izdati Republiku. Od tada počinje njegova borba i ratna djelatnost koja ga je toliko proslavila.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stipan_Sori%C4%87