SAKRAMENT KRSTA (KRŠTENJA) PREMA KATEKIZMU KC
1213 Sveti krst je temelj cijeloga kršćanskog života, ulaz u život Duha i vrata koja otvaraju pristup drugim sakramentima. Po krštenju smo oslobođeni od grijeha i nanovo rođeni kao sinovi Božji, postajemo Kristovi udovi i pritjelovljeni smo Crkvi te bivamo dionici njezina poslanja: »Krst je sakrament preporođenja vodom i riječju.«
1275 Kršćanska inicijacija se ostvaruje trima sakramentima: krstom koji je početak novoga života, potvrdom koja taj život učvršćuje i euharistijom koja učenike hrani Kristovim Tijelom i Krvlju da ih preobrazi u Krista.
1276 »Pođite i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u Ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!« (Mt 28, 19-20).
1277 Krštenje je rođenje na novi život u Kristu. Po Gospodnjoj volji ono je nužno za spasenje, kao i sâma Crkva u koju krštenje uvodi.
1278 Bitni je obred krštenja uranjanje krštenika u vodu ili izlijevanje vode na njegovu glavu uz zazivanje Presv.Trojice, Oca, Sina i Duha Sv.
1279 Krsni plod ili krsna milost bogata je stvarnost koja sadrži: oproš tenje istočnog grijeha i svih osobnih grijeha, rođenje na novi život kojim čovjek postaje posinjenim djetetom Boga Oca, udom Kristovim, hramom Duha Svetoga.
1280 Krštenje utiskuje kršteniku u dušu neizbrisiv duhovni biljeg, karakter, koji vjernika posvećuje za bogoslužje kršćanske vjere. Zbog toga pečata krštenje se ne može ponoviti.
1281 Koji podnesu smrt radi vjere, katekumeni i drugi ljudi koji, ne poznavajući Crkve, na poticaj milosti, iskreno traže Boga i trude se ispuniti njegovu volju, mogu se spasiti premda nisu primili krštenje.
1282 Već od najstarijih vremena krst se dijelilo i djeci. Krst je milosni Božji dar koji ne pretpostavlja ljudskih zasluga; djeca se krste u vjeri Crkve. Ulaz u kršćanski život vodi k pravoj slobodi.
1283 Glede djece umrle bez krštenja, liturgija Crkve nas poziva da imamo pouzdanje u Božje milosrđe te se molimo za njihovo spasenje.
1284 U slučaju nužde svatko može krstiti, uz uvjet da ima nakanu činiti ono što čini Crkva te izlije vodu kršteniku na glavu govoreći: »Ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.«
Nedjelja, 10. siječnja – Krštenje Gospodinovo
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u: 8, 00; 10, 30 i u 16,00 sati
Ponedjeljak, 11. siječnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 17,00 sati
Utorak, 12. siječnja
Sv. Misa u crkvi Sv. Roka u 17,00 sati
Srijeda, 13. siječnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 17,00 sati (zajednička)
Četvrtak, 14. siječnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 16,30 sati
Svečana Večernja na čast Sv. Stošije u katedrali u 18,00 sati
Petak, 15. siječnja – Sv. Stošija, zaštitnica zadarske nadbiskupije
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 9,00 sati
U katedrali svečana Misa je u 11,00 i u 18,00 sati
Subota, 16. siječnja
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8,00 sati
Nedjeljna sv. Misa u 17,00 sati u crkvi Velike Gospe.
Nedjelja, 17. siječnja – Druga kroz godinu
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u: 8, 00; 10, 30 i u 16,00 sati
SVETA STOŠIJA – MUČENICA
Sveta Anastazija (Stošija) – zaštitnica grada Zadra i zadarske nadbiskupije, bila je Rimljanka iz visoko rangirane obitelji i mučenica iz doba cara Dioklecijana. Kršćansku vjeru je po predaji primila od majke Faustine. Udavši se preko volje za rimskog patricija Publija, budući je bila kršćanka, muž ju je zatvorio u kućnu tamnicu. Teške trenutke ublažavao joj je pismima podrške i ohrabrenja kasniji mučenik i svetac Krševan, također zaštitnik grada Zadra. Nakon muževljeve smrti, oslobodila se kućnog pritvora i svoje imanje razdijelila siromasima, te posvetila život skrbi za progonjene kršćane. Sa skupinom sljedbenika pratila je Krševana do njegove mučeničke smrti u Akvileji. Put je zatim vodi u Sirmium – današnja Srijemska Mitrovica. Zbog pomaganja zatočenim kršćanima i ustrajnosti u svojoj vjeri, na koncu je i sama zatočena te 25. prosinca 304. mučenički spaljena na lomači. Njezine su relikvije kasnije prenesene u Carigrad, a od tamo ih je u 9. stoljeću dobio biskup Donat i donio u zadarsku katedralu gdje se i danas čuvaju u sarkofagu. Štuje se i u Katoličkoj i u Pravoslavnoj Crkvi. U Rimu je na carskom Palatinu crkva njoj posvećena, gdje je sve do 2. vatikanskog koncila papa na Božić slavio prvu Misu. Njezino je ime u Rimskom kanonu (euharistijskoj misnoj molitvi).
POMOĆ STRADALIMA U POTRESU
Potreseni nedavnim događajima koji su pogodili stanovnike Siska, Petrinje, Gline i okolnih mjesta, pozvani smo kao kršćani na solidarnost i blizinu najpotrebnijima.
Razornu snagu potresa svjedoče porušene javne zgrade, obiteljski domovi, sakralni objekti i brojna materijalna šteta. Potresne informacije o poginulim žrtvama dozivaju nam u svijest osjećaje tuge, ali i poziv na molitvu.
Svjesni nastale štete i trenutnog stanja u kojem se nalaze naša braća i sestre, odlučili smo se na poticaj Caritasa Zadarske nadbiskupije reagirati konkretnim mjerama i na taj način pomoći nastradalima.
Ovim putem Vas molim da u svojim župama provedete sljedeće inicijative te se na taj način uključite u akciju Caritasa i Zadarske nadbiskupije…
Narednim nedjeljama nakon sv. Mise prikupljajte na vratima crkve sredstva na ovu nakanu. Prikupljeni novac, krajem tjedna, uplatite na račun Caritasa ili ga položite u Ekonomat Nadbiskupije. Novac neka se položi na račun Caritasa: NADBISKUPSKI ORDINARIJAT ZADAR, IBAN: HR5324070001100041082, Poziv na broj: 02 536 ili na polog Nadbiskupije s napomenom za “Pomoć nastradalima u potresu na području Sisačke biskupije“. Moguća je uplata i preko donacijskog telefona Hrvatskog Caritasa: 060 9010. .. Uz pozdrav u Gospodinu. / Želimir Puljić, nadb. zad./
Pomoć u novcu za pogođene potresom možete staviti u označenu kutiju na dnu crkve, dati u sakristiji ili uplatiti preko računa Caritasa. Hvala svima!
