Nedjelja, 10. svibnja – 5. vazmena   ( Gospe Loretska )    (Majčin dan)

Sv. Mise u crkvi Velike Gospe u 8, 30; 10, 30 i 18, 00 sati

 

Ponedjeljak, 11. svibnja

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19, 00 sati

 

Utorak, 12. svibnja – sv. Leopold Mandić

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19, 00 sati

 

Srijeda, 13. svibnja – Gospa Fatimska

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19, 00 sati

 

Četvrtak, 14. svibnja – sv. Matija apostol

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19, 00 sati

 

Petak, 15. svibnja

Sv. Misa u  crkvi Velike Gospe u 19, 00 sati

 

Subota, 16. svibnja

Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 9, 00 sati

 

Nedjelja, 17. svibnja – Šesta vazmena nedjelja  

Sv. Mise u crkvi Velike Gospe u 8, 30; 10, 30 i 18, 00 sati

PREPORUKE U SVEZI S KORONA VIRUSOM

Hvala Bogu, od 2. svibnja opet možemo slaviti sv. Misu s narodom. Zadnja misa s narodom bila je na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka.  Mjerodavne vlasti nas pozivaju na oprez. U našoj župi Mise će biti nedjeljom  u crkvi Velike Gospe ( 8, 30; 10, 30 i 18, 00 sati ), gdje je veći prostor i gdje vjernici mogu biti udaljeni jedan od drugoga najmanje dva metra. Na Misi nećemo pružati mir i pričest će se dijeliti na ruku. Ispovijed će biti samo kroz tjedan prije Mise u sakristiji ili kripti. Vjernici mogu slušati Misu i na dvorištu crkve  udaljeni jedni od drugih oko metar i pol.  Preporuča se da na Misu ne dolaze starije osobe, osobe sa simptomima povišene tjelesne temperature, kašlja, poteškoća sa disanjem, te osobe sa kroničnim bolestima. Ako bude moguće Misu ćemo slaviti na otvorenom. Milostinja se neće skupljati, nego će biti kod vratiju i vani kod oglasne ploče košarica ili kutija za milostinju.  Na ulazu u crkvu treba dezinficirati ruke.  Oni koji dođu prvi idu u prve klupe ( u prvu klupu dvojica, u drugu jedan, u treću dvojica itd…). Nema rezerviranih mjesta. Na kor idu samo pjevači u 10, 30 sati, a na ostalim Misama mogu samo petorica. Važno je da budemo oprezni i odgovorni u ovoj situaciji ponašajući se prema uputama nadležnih vlasti. Detaljnije upute možete naći na stranicama zadarske nadbiskupije ili IKA – e.   Prva pričest i krizma se odgađaju do daljnjega, a krštenja i vjenčanja će biti prema dogovoru uz mjere opreza.

 

 

MOLITVA SV. ROKU

Spasitelju, Isuse Kriste, u svojoj blagoj providnosti i očinskoj mudrosti postavio si svetoga Roka moćnim zaštitnikom protiv zaraznih bolesti i po njemu uvijek dijelio obilje blagoslova ljudima u bolesti i tjeskobi. Pošalji ga u ovom času kad nam je zdravlje ugroženo neka nas štiti i za nas moli kako bismo bili dostojni Tvojih obećanja. Ne dopusti, Gospodine, da se oslanjamo samo na svoje umijeće i znanje, već da se pouzdajemo u tvoju pomoć i veliko milosrđe. Udijeli nam zdravlje duše i tijela kako bismo trajno mogli iskazivati Tebi slavu i hvalu. A svi za koje molimo, žive ili mrtve, neka po zagovoru Tvojih svetih miljenika milostivo dobiju oproštenje svojih grijeha i zasluže stići u vječni život u nebu. Po Kristu, Gospodinu našem. Amen.

 

MISNE NAKANE

Tijekom ove virusne “karantene” svaki dan u crkvi Velike Gospe slavila se sv. Misa.  Sve one misne nakane koje su bile zapisane su izrečene na određene datume. 

Odnos Otac – Sin

Uskrs je osobita svetkovina, svetkovina novoga stvaranja, svetkovina novoga Adama, i zato je to svetkovina cijeloga čovječanstva. Mrtvac živi, radi bogohuljenja osuđeni na smrt bit će oživljen od Božje ruke, dakle rehabilitiran od samoga Boga, uzvišen na božansko dostojanstvo. Uskrsli Isus govori, jede i pije, prihvaćen je. Tko je taj novi Isus? Što se s njim dogodilo?

Današnja nam liturgija objašnjava što to znači “život u punini”. Evanđelje –prikladno za uskrsno vrijeme – uzeto je iz Isusova oproštajnog govora: “Neka se ne uznemiruje srce vaše”, kaže Isus u sjećanju na svoje vlastito iskustvo sa smrću. Mi se sjećamo Isusove potresenosti kod smrti prijatelja Lazara (usp. Iv 11,33-38) i časa u Getsemanskom vrtu (usp. Mk 14,32-42). Isus  sada tješi svoje učenike: “Vi znate put”. Taj put ne završava sa smrću, nego on vodi u nebeske stanove kod Oca. “Kako možemo put znati?”, glasi Tomino uzbuđeno pitanje. “Ja sam Put i Istina i Život” odgovara Isus. “Ja jesam” je ime Jahve (usp. Izl 3,14). Isus se na taj način jasno pokazuje kao Sin nebeskoga Oca. “Gospodine, pokaži nam Oca”, traži skeptični Filip. Odgovor Isusov znamo: “Tko je vidio mene, vidio je i Oca”. Uistinu, čudesna riječ! Za Grke Bog po definiciji bijaše nevidljiv a i za Židove vrijedi, da Boga nitko nije vidio (usp. Izl 33,20-23). Za Isusove suvremenike – a to vrijedi do danas – Bog je bio i jest nepristupačan, sjedeći i vladajući u dalekoj daljini. Kako je čudna izreka: u Isusu vidimo nebeskoga Oca. Do spoznaje da se Bog učinio vidljivim u Isusu, učenici imaju daljnji put. On sam je objavio Oca na način, kako on živi, u istini svoje riječi i u novom životu kojeg daruje. Pri tome nam je on tako blizu. Isus je živio život čovjeka, radio je za svoje životne potrebe, iskusio radost i patnju, bio iskušavan (usp. Mk 1,13) i umro smrću na križu. On nam pokazuje Oca u svakidašnjim stvarima života, tamo, gdje možemo susresti Boga.

Odlomak evanđelja završava kako je i počeo, s Isusovim pozivom na produbljivanje vjere. Njemu je stalo do spoznaje dubokog jedinstva između Njega i Oca. Tko ga susreće skeptično, treba u najmanju ruku naći vjeru na temelju djela. I ta djela, kaže Isus, može vjerujući u daleko većoj mjeri ispuniti. Gdje je Isus nahranio nekoliko tisuća, vjernici mogu dati hrane milijunima;  gdje je Isus izliječio nekoliko bolesnih, vjernici mogu  organizirati širom svijeta mrežu medicinske opskrbe za one koji trpe; i tamo gdje je Isus vratio u život dvojicu ili trojicu mrtvaca, vjernici mogu  po svojoj velikodušnosti darovati milijunima ljudi novu hrabrost za život i nove perspektive. Isusovo snažno otkupiteljsko djelo nalazi umnogostručenje po njegovim učenicima u svim vremenima. On i Otac su jedno.

                                                                                                     Fra Jozo Župić