Nedjelja, 11. travnja – 2. VAZMENA – Nedjelja Božjeg milosrđa
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8,00 sati i u 10,30 sati
Krunica Božjeg milosrđa u crkvi Velike Gospe u 17,40 sati
Večernja sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 18,00 sati
Ponedjeljak, 12. travnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19,00 sati (zajedničke nakane)
Utorak, 13. travnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19,00 sati
Srijeda, 14. travnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19, 00 sati
Četvrtak, 15. travnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19,00 sati.
Petak, 16. travnja
U 18,30 sati u crkvi Velike Gospe predstavljanje kroz riječ i fotografiju 25-godišnjeg rada sestara karmelićanki u Bibinjama
Sv. Misa zahvalnica u crkvi Velike Gospe u 19,00 sati za 25 godina prisustva sestara u župi (predvodi nadbiskup Mons. Želimir Puljić)
Subota, 10. travnja
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8,00 sati
Nedjelja, 18. travnja – 3. VAZMENA
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8,00 sati i u 10,30 sati
Večernja sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 18,00 sati
- OBLJETNICA PRISUSTVA SESTARA KARMELIĆANKI U ŽUPI
Sestre karmelićanke Božanskoga Srca Isusova prisutne su u našoj župi već 25 godina. Došle su u Bibinje na poziv zadarskog nadbiskupa Mons. Marijana Oblaka. U međuvremenu je upravu nadbiskupije preuzeo nadbiskup Mons. Ivan Prenđa koji je i blagoslovio samostan sestara (tj. početak njihova rada u župi) na drugu vazmenu nedjelju 14. travnja 1996. Kasnije su na mjestu dotadašnje kuće sestre izgradile veći i moderniji samostan s dječjim vrtićem, dvoranom za vjeronauk, kapelom i ostalim sadržajima. Novi samostan posvećen svetoj Obitelji blagoslovio je zadarski nadbiskup Mons. Želimir Puljić 12. rujna 2010. godine. Sestre danas vode dječji vrtić, katehiziraju djecu od 2. do 5. razreda osnovne škole, vode dječji zbor, imaju tjedne susrete s djecom i mladima, vode misijsku grupu i drugo. Gospodinu ćemo zahvaliti za rad sestara u župi svetom Misom 16. travnja u 19,00 sati. Prije Mise sestre će u 18,30 sati u crkvi kroz riječ i fotografije predstaviti svoju povijest i rad. Misu će predvoditi naš Nadbiskup. Zbog ove situacije i mjera opreza sve će to izravno prenositi portal eBibinje na svojoj facebook stranici.
VJERONAUK ZA PRVOPRIČESNIKE I KRIZMANIKE
Vjeronauk za prvopričesnike i krizmanike će se održavati kao i do sada subotom u crkvi Velike Gospe uz održavanje epidemioloških mjera (maskice i dr.) Prvopričesnici u 9,00 sati (1. grupa) i u 9,30 sati (2. grupa). Krizmanici u 16,30 sati (1. grupa) i u 17,00 (2. grupa).
NEDJELJA BOŽJEG MILOSRĐA
Slavi se u nedjelju nakon Uskrsa. Posvećena je Božjem milosrđu, koje je promovirala poljska redovnica sv. Faustina Kowalska u svome Dnevniku. Neslužbeno je slavljen od 1985. godine, a papa Ivan Pavao II. proglasio ga je svetkovinom cijele Katoličke Crkve, 30. travnja 2000., u godini Velikoga jubileja, na dan kanonizacije svete Faustine.
U Dnevniku sv. Faustine napisana je Isusova poruka u vezi ovoga blagdana: “Želim da svetkovina milosrđa bude utočište i zaklon svim dušama, osobito bijednim grješnicima. Toga su dana otvorene nutrine milosrđa mojega i ja izlijevam čitavo more milosti na duše koje se približe izvoru mojega milosrđa. Duša koja pristupi ispovijedi i sv. pričesti zadobit će potpuni oprost od grijeha i kazni. Neka se nijedna duša ne boji meni približiti, makar joj grijesi bili crveni kao skerlet. Svetkovina milosrđa izvire iz moje nutrine i želim da se slavi u prvu nedjelju po Uskrsu“.[1]
Slika Božjeg milosrđa prikazuje Isusa kako podiže desnu ruku kao znak blagoslova, a lijeva mu je ruka na prsima iz kojih izviru dvije zrake: crvena i bijela. One označuju krv i vodu koje su potekle kada je Isusovo umiruće srce na križu bilo kopljem probodeno. Ispod slike piše: “Isuse, ja se uzdam u Tebe!” Cijela slika simbolički predstavlja milosrđe, oproštenje i Božju ljubav.
Prema Dnevniku sv. Faustine, Isus je obećao posebnu zaštitu i milosti, svakom gradu i svakoj kući, u kojima će biti izložena ova slika.
Čas Milosrđa je molitva Isusu u tri sata popodne, u spomen na Isusovo trpljenje i umiranje na križu, koje se dogodilo u tri sata popodne. U tri sata, u listopadu 1937. Isus je poručio sv. Faustini, da se svaki dan moli u to vrijeme i da širi tu pobožnost: “To je čas najvećeg milosrđa za svijet. U tom času ne uskraćujem ništa duši koja me moli po mom trpljenju. Uvjeti da se uslišaju molitve su: molitva mora biti oko tri sata popodne, mora biti upravljena Isusu i pozivati se na vrijednosti i zasluge njegova trpljenja. Ono što se moli mora biti u skladu s voljom Božjom i da sama molitva bude pouzdana, ustrajna i povezana s djelotvornom ljubavi prema bližnjemu.”
Poslanje koje je Isus Krist dao temelji se na trima zadaćama: – približiti i navijestiti svijetu istinu objavljenu u Svetomu Pismu o Božjoj milosrdnoj ljubavi prema svakomu čovjeku,
– izmoliti Božje milosrđe čitavom svijetu uvođenjem novih oblika štovanja Božjega milosrđa koje joj je objavio Gospodin Isus, a to su: slika Božjega milosrđa s natpisom: Isuse, uzdam se u tebe, svetkovina Božjega milosrđa u prvu nedjelju iza Uskrsa, krunica Božjeg milosrđa i molitva u satu milosrđa (prema Dn 1500),
– poticati širenje apostolskog pokreta Božjega milosrđa koji ima za zadaću naviještati i izmoliti Božje milosrđe čitavom svijetu te teži k savršenosti nasljedujući put koji je naviješten po s. Faustini. To je put koji se temelji na stavu djetinjega pouzdanja prema Bogu koje se izražava u vršenju njegove volje i u stavu milosrđa prema bližnjima.
Analizu memoarskih zapisa sv. Faustine analizirao je poznati bogoslov vlč. prof. Ignacy Różycki. Różycki je naglasio “Dok se upoznajemo s konkretnim oblicima pobožnosti u čast Božjeg milosrđa treba obratiti pozornost da među njima nema poznatih i omiljenih – niti devetnice niti litanija.” Pet oblika pobožnosti u čast Božjega milosrđa koje navodi Różycki su:[2]
a) štovanje slike Milosrdnoga Isusa
b) štovanje svetkovine Božjega milosrđa
c) molitva krunice Božjega milosrđa
d) štovanje sata milosrđa
e) širenje štovanja Božjega milosrđa
