Nedjelja, 19. siječnja – 2. kroz godinu
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8, 00 sati, te u 10, 30 sati (župni zbor )
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 17, 00 sati
Ponedjeljak, 20. siječnja – sv. Fabijan i Sebastijan
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8, 00 sati (zajednička)
Utorak, 21. siječnja – sv. Agneza (Janja)
Sv. Misa u crkvi Sv. Roka u 8, 00 sati
Srijeda, 22. siječnja – sv. Vinko
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8, 00 sati.
Četvrtak, 23. siječnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 17, 00 sati, a zatim euharistijsko klanjanje
Petak, 24. siječnja – sv. Franjo Saleški
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 17, 00 sati
Subota, 25. siječnja – Obraćenje sv. Pavla
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8, 00 sati.
Sv. Misa za + nadbiskupa Ivana Prenđu u katedrali u 18, 00 sati
Nedjelja, 26. siječnja – 3. kroz godinu- nedjelja Božje riječi
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8, 00 sati, te u 10, 30 sati ( zbor mladih)
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 17, 00 sati
SUSRET MLADIH KATOLIKA U ZAGREBU
Ove godine održava se u Zagrebu 9. i 10. svibnja susret hrvatske katoličke mladeži pod geslom „ Što god vam rekne učinite! “ Svi zainteresirani mladi (od prvog srednje do 30 – te godine života) neka se što prije jave za ovaj susret. Prijave se primaju od 15. siječnja do 15. ožujka. Prijaviti se treba preko Župnog ureda. Oni koji budu išli na susret imat će u župi nekoliko susreta. Kontakt i informacije: pastoralmladih.zadar@gmail.com
MOLITVA ZA JEDINSTVO KRŠĆANA
Od 18. do 25. siječnja u katoličkoj crkvi održava se molitvena osmina za jedinstvo kršćana.
Materijale za molitvenu osminu za jedinstvo kršćana 2020. godine pripremile su kršćanske crkve na Malti i Gozu („Kršćani na Malti zajedno“). Dana 10. veljače mnogi kršćani na Malti slave blagdan brodoloma svetog Pavla, obilježavajući i zahvaljujući za dolazak kršćanske vjere na ove otoke. Čitanje iz Djela apostolskih korišteno za ovaj blagdan odabrani je tekst za ovogodišnju molitvenu osminu.
Pripovijest počinje s Pavlom kao zarobljenikom odvedenim u Rim (Dj 27, 1 i dalje). Pavao je u okovima, ali i na tom pogibeljnom putovanju, Božja misija se nastavlja po njemu. Ova pripovijest predstavlja istovremeno i klasičnu dramu čovječanstva suočena sa zastrašujućom snagom prirode. Putnici na brodu u milosti su i nemilosti sila mora i snažne oluje koja bjesni.
Te snažne sile odnose ih na nepoznato područje, gdje su izgubljeni i bez nade. Ljudi, njih 276 koji se nalaze na brodu, podijeljeni su u različite skupine. Centurion i njegovi vojnici imaju moć i autoritet, ali ipak ovise o vještini i iskustvu mornara. Iako su svi uplašeni i ranjivi, zatvorenici u lancima su najranjiviji od svih. Njihovi životi vrijede vrlo malo; u opasnosti su da zbog situacije budu pogubljeni (Dj 27, 42). Dok se priča odvija, pod pritiskom straha za vlastite živote, nepovjerenje i sumnje šire podjele između tih različitih skupina.
No, vrijedno je pažnje da se Pavao ističe kao središte mira u nemiru. Zna da njegovim životom ne upravljaju sile koje su ravnodušne prema njegovoj sudbini, nego da je u rukama Boga kojem pripada i kojemu se klanja (vidi Dj 27, 23). Zbog te vjere, siguran je da će stati pred cara u Rim. U snazi te vjere može odvažno stajati pred svojim bližnjima i zahvaljivati Bogu. Svi su zato ohrabreni. Slijedeći Pavlov primjer, oni zajednički dijele kruh, ujedinjeni u novoj nadi i vjerujući u njegove riječi. To nam ilustrira glavnu temu u odlomku: božansku providnost. Centurionova je odluka bila da započnu plovidbu po lošem vremenu, a tijekom oluje mornari su donosili odluke kako upravljati brodom. Na kraju planovi su im osujećeni, i jedino ako ostanu zajedno i uvide mogućnost da će brod potonuti, biti će spašeni božanskom providnošću i pomoću. Brod i dragocjeni teret biti će izgubljeni, ali svi
