NEDJELJA, 28. srpnja – Sedamnaesta nedjelja kroz godinu
Sv. Mise u crkvi Velike Gospe u 8:00 sati( + Ilija, Janja, Mare i Ruža )
te u 10:30 sati (Pro populo). Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka u 19:00
sati ( + Rosanda Krisman )
Ponedjeljak, 29. srpnja – sv. Marta
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19:00 sati ( zajedničke nakane)
Utorak, 30. srpnja
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8:00 sati ( + Lenko Stipanić )
Srijeda, 31. srpnja – sv. Ignacije iz Lojole
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8:00 sati ( + Milan i Darija )
Četvrtak, 01. kolovoza – sv. Alfonz Marija De Liguori
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8:00 sati ( na nakanu časnih sestara)
Petak, 02. kolovoza – Prvi petak ( Gospa od Anđela )
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19:00 sati ( + Luca i Franjo )
Nakon sv. Mise bit će Euharistijsko klanjanje
Subota, 03. kolovoza – bl. Augustin Kažotić
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8:00 sati ( + Milka Lisica )
NEDJELJA, 04. kolovoza – Osamnaesta nedjelja kroz godinu
Sv. Mise u crkvi Velike Gospe u 8:00 sati ( + Alfredo Lisica ) te u
10:30 sati ( Pro populo). Nakon sv. Mise u 8:00 sati bit će molitva na
grobu našega branitelja + Alfreda. Molitva za naše pokojne na Novome
groblju u 18: 00 sati. Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka u 19:00 sati.
( + Ivan OBAVIJEST
Akcija darivanja krvi održat će se u četvrtak 01. kolovoza u osnovnoj
školi od 15:00 – 18:00 sati. Molimo sve koji mogu doći da se prikljuće
ovoj humanitarnoj akciji. Aktiv D.D.K. Bibinje
ŽENIDBENA NAPOVIJED
Na sakrament sv. Ženidbe pripremaju se: MARINA ŠIMUNIĆ, rođena
- u Chicagu od oca Jose i majke Zvjezdane rođ. Bugarija iz naše
župe i DANIEL LATKOVIĆ, rođen 1986. u New Yorku od oca Svetka
i majke Zuhre rođ. Kero iz župe Petrčane. Vjenčanje je 03. kolovoza u
crkvi sv. Roka u 19:00 sati.
EKONOMIJA I EUHARISTIJA
Iv 6,1-15
Ekonomija je sastavni dio kršćanske vjere zato što je kršćanstvo religija
utjelovljenja. Poznato je da sam pojam ekonomija u etimološkom smislu
potječe iz grčke riječi oikós (dom, odnosno domaćin) i nómos (zakon,
odnosno upravljanje). Ekonomija bi bila upravljanje obiteljskim i
državnim dobrima.
Ljudsko biće, kao i svako drugo živo biće, mora zadovoljavati svoje
potrebe (za jelom, pićem, odijevanjem, stanovanjem). Kruh (lehem na
hebrejskome, otkuda potječe Bet lehem: ‘dom kruha’, u kojemu se rodio
Isus) predstavlja proizvod rada i simbol zadovoljenja osnovnih ljudskih
potreba. Isus vidi silan narod, izgladnjeli narod koji treba nahraniti. Zna
da gladan čovjek ne može ni slušati, a kamoli usvojiti poruku
kraljevstva Božjega.
Treba mu najprije dati jesti, a onda mu možeš govoriti o Bogu. Kruh
koji Isus dijeli simbol je svih ljudskih potreba. ‘Gladna nahraniti’ – što
to danas znači? Zašto je toliko gladi u svijetu? Razlog tome nije
nedostatak hrane, nego neravnomjerna raspodjela. Problem je ljudsko
srce koje je sebično i ne želi dijeliti. “Gladan čovjek naša je
odgovornost. Kao što gladan čovjek umire bez velikih ideja, bez
umjetnosti i tako reći bez Boga, tako s njim u neodgovornosti i sljepoći
umire i naša ljudskost.” (H. Vranješ)
Poslanje Crkve ostvaruje se ondje gdje se na nerazdvojiv način spaja
slavljenje euharistije i socijalna osjetljivost. Tek kada čovjek prestane
brinuti samo za sebe i svoje potrebe, može se reći da je socijalno zreo.
Crkva i svećenici ne bi smjeli šutjeti kada je u pitanju kritika
izrabljivačke neoliberalne kapitalističke politike, kriminalne
privatizacije i kršenja radničkih prava. Jer, kruh ekonomije može biti
nepravedno stečen, preotet od siromašnih. “Ubija bližnjega tko mu
otima hranu i prolijeva krv tko radniku uskraćuje plaću” (Knjiga
Sirahova, 34, 22).
‹Kruh naš svagdanji› jest kruh pravednosti. Zato kruh euharistijskoga
slavlja uvijek upućuje na zajednicu, na bližnjega, s onu stranu sebičnosti
liberalnog kapitalističkoga tržišta. Ljudi su posebno osjetljivi za
socijalne znakove Isusove prisutnosti. Gladni treba kruh, beskućnik
stan, obespravljeni pravdu, usamljenik zajedništvo. Isusovo
umnoživanje kruha pokazuje da materijalno može postati ‹znakom›
Božje nazočnosti. Isus je u kruhu koji se zahvalno lomi i dijeli s
drugima. Ta je gesta pouka i poruka današnjim učenicima. Ako se
odnos prema materijalnom rađa iz zahvalnoga srca, neće biti oskudice
ni za koga. Istinsko slavljenje euharistije potiče da se konkretno
pomogne ljudima u nevolji. “Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti!” (Mt
25,35)
Jesmo li milosrdni? Suosjećamo li s gladnima i siromašnima? Skrbimo
li za druge? Pomažemo li potrebnima? Postoji li među vjernicima
socijalna osjetljivost i solidarnost ili pak sve ostaje na simboličnim
gestama i površnom umirivanju savjesti? Praktična briga za siromašne,
bolesne ili nemoćne provjera je autentičnosti kršćanskog života
pojedinca i zajednice. Bog je najčešće na mjestima od kojih većina ljudi
okreće glavu ili bježi.
