Nedjelja, 25. ožujka – CVJETNICA
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8, 00 sati. U 10, 00 sati bit će blagoslov maslinovih grančica ispred samostana časnih sestara, te sv. Misa s pjevanjem muke Gospodnje. U 14, 00 sati bit će izlaganje Presvetog Oltarskog Sakramenta u crkvi sv. Roka. U 18, 15 sati bit će završetak klanjanja (blagoslov i pjevanje „Smiluj mi se Bože“. U 18, 30 sv. Misa.
Veliki ponedjeljak, 26. ožujka
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 18, 30 sati (zajednička)
Veliki utorak, 27. ožujka
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 18, 30 sati (za hrvatskog branitelja Mladena Bugariju – Cukija). Nakon Mise molitva na grobu.
Velika srijeda, 28. ožujka
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8,00 sati
Veliki četvrtak, 29. ožujka
Misa posvete ulja u katedrali u 9, 00 sati.
Misa Večere Gospodnje u crkvi Velike Gospe u 19, 00 sati. Po završetku Mise bit će prijenos Presvetoga u „Božji grob“, otkrivanje oltara i „Gospin plač“ kojega pjevamo u prezbiteriju crkve.
Veliki petak, 30. ožujka
Crkva Velike Gospe će biti otvorena cijeli dan od 8, 00 sati kako bi se vjernici mogli moliti pred Presvetim i razmišljati o Isusovoj muci.
Devetnica Božjeg Milosrđa u 15, 00 sati u crkvi Velike Gospe.
Služba muke Gospodnje (Služba Riječi, klanjanje sv. Križu, sv. Pričest)
u 19, 00 sati. Nakon toga tradicionalna procesija s križem po mjestu.
Velika subota, 31. ožujka
Vjernici ostaju uz grob Gospodnji razmatrajući njegovu muku i smrt.
Crkva Velike Gospe će biti otvorena cijeli dan od 8, 00 sati kako bi se vjernici mogli moliti pred Isusovim grobom.
Devetnica Božjeg Milosrđa u 15, 00 sati u crkvi Velike Gospe.
Blagoslov jela u 18, 30 sati u crkvi sv. Roka.
Vazmeno bdijenje (Služba svijetla, Služba Riječi, Krsna služba, Euharistijska služba) u 20, 30 sati. Nakon bdijenja blagoslov jela.
Nedjelja, 1. travnja – USKRS – VAZAM
Blagoslov jela u 7, 00 sati u crkvi Velike Gospe.
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8, 00 sati, te u 10, 30 sati.
Devetnica Božjeg Milosrđa u 15, 00 sati u crkvi Velike Gospe.
Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka 18, 30 sati
ŠTO CRKVA GOVORI O ISTANBULSKOJ KONVENCIJI ?
U javnosti su se posljednjih dana mogle čuti različite manipulacije na račun pape Franje i Vatikana te njihove navodne podrške Istanbulskoj konvenciji. Istanbulska konvencija tj. Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji iz 2011., dokument je na kojem se radilo godinama te koji je doživio brojne preinake, osobito na području definiranja roda i spola. Upravo je iz tog razloga Stalna misija Svete Stolice pri Vijeću Europe u ožujku 2017. objavila negativno očitovanje na spomenutu konvenciju, istaknuvši kao neprihvatljivo korištenje definicije pojma “rod” koja se “bitno razlikuje od one koja je sve dotad jednoglasno prihvaćana u međunarodnom pravu, odnosno u članku 7.3. Rimskoga statuta Međunarodnoga kaznenoga suda i u Deklaraciji Četvrte svjetske konferencije Ujedinjenih naroda o ženama (Peking, 1995.), gdje se pojmovi “rod” i “spol” rabe kao sinonimi”. Donosimo dio teksta kojega cjelovitoga možete pročitati na bitno.net Spolna se različitost, koju utvrđujemo kao urođenu datost koju nije moguće nadići, uvijek živi i razumijeva unutar određene kulture i povijesti. (8) Kultura pak nije nikad zatvorena u sebe, nego je uvijek u živu dijalogu s drugim svjetonazorima. To ipak ne znači da spolni identitet možemo svesti na subjektivno iskustvo koje je moguće prilagođavati po volji pojedinca. Posebnost i komplementarnost dvaju spolova predodređena su obilježja koja nisu podložna međusobnoj razmjeni ili promjeni sukladno nečijim preferencijama: radi se o iskustvu “rađanja koje je izvorno”, koje svaki pojedinac nosi u sebi kao rođeno ljudsko biće. Svaka je osoba uvijek najprije biće rođeno od jednoga muškarca i jedne žene, mnogo prije nego što postane sposobno rađati drugi život.
