Nedjelja, 27. siječnja – TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8, 00 sati, te u 10, 30 sati (zbor mladih)
Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka u 17, 00 sati
Ponedjeljak, 28. siječnja (Sv. Toma Akvinski, prezbiter i crkv. naučitelj)
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 17, 00 sati (zajednička)
Utorak, 29. siječnja
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 17, 00 sati
Srijeda, 30. siječnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 17, 00 sati
Četvrtak, 31. siječnja (Sv. Ivan don Bosco, prezbiter, osnivač Salezijanaca)
Ispovijed od 16,00 do 17,00 sati
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 17, 00 sati
Petak, 1. veljače – Prvi petak
Ispovijed od 16,00 do 17,00 sati. Klanjanje od 16,00 do 17,oo sati
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 17, 00 sati
Subota, 2. veljače – Svijećnica
Blagoslov svjećica, procesija, sv. Misa u 17, 00 sati u crkvi Velike Gospe
Nedjelja, 3. veljače – ČETVRTA NEDJELJA KROZ GOD. (Sv. Blaž)
Nakon svake Mise bit će blagoslov grla po zagovoru sv. Blaža.
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8, 00 sati, te u 10, 30 sati (župni zbor)
Molitva za naše pokojne na Novome groblju u 16, 00 sati
Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka u 17, 00 sati
SVIJEĆNICA
Svijećnicu slavimo četrdeset dana poslije Božića – 2. veljače. To je blagdan Prikazanja Gospodinova.
Prema starom Židovskom zakonu, žena koja je rodila sina nije smjela dirati ništa posvećeno niti ući u prostore Hrama dok ne prođe 40 dana nakon rođenja sina. Tog propisa držala se i Marija. Zakon je također propisivao da nakon četrdeset dana majka prinese za žrtvu jednogodišnje janje, ili ako je siromašna, dvije grlice ili dva golubića. Prema evanđelju, taj su obred također izvršili Josip i Marija, koji su prikazali Isusa u Hramu u Jeruzalemu. Dok su bili ondje, Isusovi roditelji su susreli čovjeka imenom Šimun (čije se tijelo časti u Zadru), kojega evanđelje opisuje kao čovjeka „pravedna i bogobojazna“ i kao nekoga koji je iščekivao vrijeme kada će spasenje doći Božjem narodu u Izraelu. Kada je Šimun ugledao dijete Isusa uzeo ga je u svoje naručje i rekao:
‘Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru,
po riječi svojoj, u miru!
Ta vidješe oči moje spasenje tvoje,
koje si pripravio pred licem svih naroda:
svjetlost na prosvjetljenje naroda,
slavu puka svoga izraelskoga.’ (Lk 2, 29-32)
Iz Šimunovih riječi da Isus neće biti samo izvor spasenja za Židove, nego „svjetlost na prosvijetljenje naroda“, ovaj dan također zovemo Svijećnica, te se u misama na blagdan blagoslivljaju svijeće.
Blagdan su počeli slaviti jeruzalemski kršćani od 4. stoljeća kao susret Isusa i svetih staraca, a uveli su ga na traženje hodočasnika koji su željeli molitvom i razmišljanjem obilježiti mjesta Isusova života. Kršćani Istoka vrlo rano uveli su na ovaj blagdan i procesiju koja je označavala spremnost sudionika za susret s Gospodinom koji dolazi.
Kad je tijekom 7. stoljeća blagdan uveden i u Rimu, pape su procesiji dali pokorničko obilježje. Na početku veljače rimski pogani imali su svečani ophod kroz grad uz popratne nemoralne običaje. Kršćani su zapaljenim svijećama željeli izraziti vjeru u Krista kao svjetlo svijeta. Obred blagoslova svijeća za navedenu procesiju nastao je u Francuskoj u 10. stoljeću i postupno je prihvaćen u cijeloj crkvenoj zajednici Zapada. Od blagoslova svijeća i procesije nastao je hrvatski naziv blagdana “Svijećnica”.
- BLAŽ (VLAHO)
Sv. Blaž bio je biskup Sebaste u Armeniji u 4. st. Podnio je mučeništvo. Štovanje mu se u srednjem vijeku proširilo po svoj Crkvi. Zaštitnik je grada Dubrovnika. Na njegov blagdan običaj je blagoslivljati grla.
