piÅ”e: dr. sc. Ante GveriÄ
Pronalazak i zanimanje javnosti za (po svemu sudeÄi) antiÄko, rimsko kupaliÅ”te (terme) u zapadnom dijelu Bibinja pokraj plaže koju se danas Äesto naziva Lipauska (stariji naziv je Banj!), potaklo je i pitanja o nastanku i znaÄenju lokaliteta “Lipauska”. Stoga evo nekoliko rijeÄi o tome.
Naime, naziv odnosno lokalitet “Lipauska” formirao se u narodu tijekom posljednjih stotinjak godina razliÄitim glasovnim promjenama od prezimena Vipauc. RijeÄ je o dr. Karlu Vipaucu koji je 1897. godine kupio predio uz more tada zvan Banska punta, na kraju Bibinja izmeÄu plaže Banj i uvale sv. Jelene. Ondje je napravio svoju ladanjsku vilu te na zavidnoj razni hortikulturno uredio svoj posjed.
Profesionalni rad dr. Vipauca na najviÅ”oj je onodobnoj lijeÄniÄkoj razini: studij medicine zavrÅ”io je u Grazu, lijeÄniÄku karijeru zapoÄeo u austro-ugarskoj mornarici, a nakon Å”to je službovao u nekoliko mjesta ondaÅ”nje austrijske pokrajine Dalmacije, dolazi u Zadar te od 1912. do 1918. godine obnaÅ”a službu glavnog lijeÄnika za Dalmaciju. Radio je najviÅ”e na sprjeÄavanju epidemija. Å ibenÄani su ga proglasili poÄasnim graÄaninom i jednu ulicu nazvali njegovim imenom zbog njegovih lijeÄniÄkih zasluga u Å ibeniku.
InaÄe, dr. Vipauc se bavio vinogradarstvom i voÄarstvom na svom posjednu u Bibinjama. Kad bi vikendom dolazio u Bibinje, rado je lijeÄio Bibinjce. Godine 1911. imao je namjeru okrupniti svoj posjed kupnjom dodatnih 8 hektara od zaklade sjemeniÅ”ta āZmajeviÄā, kako bi sagradio sanatorij i hortikulturno uredio Äitav taj kraj pretvorivÅ”i ga tako u turistiÄku rivijeru. Äak je i dobio pismeni pristanak Bibinjaca za prodaju svoju kmetskih prava na tim zemljama. MeÄutim, do dogovora nije doÅ”lo. Nakon Å”to je snagom Rapallskog ugovora Zadar potpao pod Italiju, dr. Vipauc nije htio uzeti talijansko državljanstvo i ostati u Zadru. Godine 1921. prodao je imanje u Bibinjama i odselio u Novi Vinodolski gdje je i umro 1950. godine u 99. godini. Imao je tri kÄeri (koje se nisu udavale) i sina.
U postupku je istraživanje djelovanja dr. Vipauca u Bibinjama na temelju izvornog arhivskog gradiva, koje Äe rezultirati znanstvenim Älankom na tu temu, u kojem Äe se moÄi saznati pojedinosti njegova rada u Bibinjama. VeÄ sam letimiÄan pogled na ovu osobu otkriva jednu iznimnu profesionalnu i svestranu osobu. Možda je Å”teta da povijest pred tih stotinjak godina nije krenula u drugom pravcu, to jest da je dr. Vipauc uspio provesti svoju ideju izgradnje turistiÄkog ljeÄiliÅ”ta na ovom prostoru kojega danas nazivamo upravo njegovim imenom. Izgradnjom željezniÄke pruge i urbanizacijom toga prostora nestalo je onog prekrasnog, poÅ”umljenog krajobraza o kojem Vipauc zanosno piÅ”e u svojim spisima. Onog prostora Äiju su ljepotu ljudi prepoznali joÅ” u davna antiÄka vremena, a o Äemu svjedoÄe i nalazi termi iz doba rimskog carstva.
Istraživanje Vipaucova djelovanja u Bibinjama zasigurno Äe pridonijeti ideji da se po dr. Karlu Vipaucu nazove jedna ulica u Bibinjama. I to baÅ” ona pokraj nekadaÅ”njeg njegova imanja i njegove kuÄe. Bilo bi dostojno i pravedno!
