Blagdan Svete Lucije, zaÅ”titnice vida i staklara, krojaÄa, kovaÄa, pisara, tkalaca, vratara i ratara obilježava se 13. prosinca nizom puÄkih obiÄaja koji nas uvode u predbožiÄno raspoloženje. Iako se sv. Nikola posebno Å”tuje i u primorskim krajevima, u Dalmaciji i na otocima djeca su se ÄeÅ”Äe darivala na blagdan Sv. Lucije, slatkiÅ”ima i suhim voÄem ostavljenim u Äarapama ili papuÄama.U Bibinjam luce stiže i na magarcu(ove godine je sprijeÄila kiÅ”a) pa djecu daruje slatkiÅ”ima.InaÄe, spomendan Svete Lucije je usred doÅ”aÅ”Äa, a kako joj ime dolazi od latinske rijeÄi ālux, lucisā i znaÄi āsvjetloā, simbolizira svjetlo u zimskoj tami i navjeÅ”Äuje BožiÄ, kao roÄendan Svjetla. Njezino ime u prijevodu s latinskoga znaÄi āsvijetlaā, pa se to tumaÄi tako da ona na neki naÄin veÄ navijeÅ”ta veliko svjetlo božiÄne noÄi, a u Hrvatskoj se njezino ime prevodi kao Jasna, Svjetlana. Puk je rado spominje kao navjestiteljicu boljih vremena jer iza njezina spomendana dani su sve duži, pa se kaže i āsveta Lucija, mrak ubijaā. Å tuje se kao zaÅ”titnica oÄiju, slijepih i nevino osuÄenih, a uz blagdan Sv. Lucije povezani su mnogi puÄki obiÄaji i razne pobožnosti.