Blagdan Svete Lucije, zaÅ”titnice vida i staklara, krojača, kovača, pisara, tkalaca, vratara i ratara obilježava se 13. prosinca nizom pučkih običaja koji nas uvode u predbožićno raspoloženje. Iako se sv. Nikola posebno Å”tuje i u primorskim krajevima, u Dalmaciji i na otocima djeca su se čeŔće darivala na blagdan Sv. Lucije, slatkiÅ”ima i suhim voćem ostavljenim u čarapama ili papučama.U Bibinjam luce stiže i na magarcu(ove godine je  spriječila kiÅ”a) pa djecu daruje slatkiÅ”ima.Inače, spomendan Svete Lucije je usred doÅ”aŔća, a kako joj ime dolazi od latinske riječi ā€œlux, lucisā€ i znači ā€œsvjetloā€, simbolizira svjetlo u zimskoj tami i navjeŔćuje Božić, kao rođendan Svjetla. Njezino ime u prijevodu s latinskoga znači ā€œsvijetlaā€, pa se to tumači tako da ona na neki način već navijeÅ”ta veliko svjetlo božićne noći, a u Hrvatskoj se njezino ime prevodi kao Jasna, Svjetlana. Puk je rado spominje kao navjestiteljicu boljih vremena jer iza njezina spomendana dani su sve duži, pa se kaže i ā€œsveta Lucija, mrak ubijaā€. Å tuje se kao zaÅ”titnica očiju, slijepih i nevino osuđenih, a uz blagdan Sv. Lucije povezani su mnogi pučki običaji i razne pobožnosti.