Blagdan je Tijelova, blagdan kojim KatoliÄka crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki Äetvrtak i koji se slavi u prvi Äetvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti Äetvrtak nakon Uskrsa.
Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i BraÅ”anÄevo, a naziv potjeÄe iz 18. stoljeÄa. RijeÄ BraÅ”anÄevo dolazi od rijeÄi braÅ”no, od Äega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo. Blagdan je ujedno spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj veÄeri, na Veliki Äetvrtak prije Kristove muke.
Obilježavanje Tijelova poÄinje u 13. stoljeÄu, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod belgijskoga grada Liegea, u jednom viÄenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumaÄila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se Äastio Presveti oltarski sakramenat.
Na zamolbusvete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote uveo je u svojoj biskupiji blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici Å”irili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.
Drugi dogaÄaj koji je snažno utjecao na ÄaÅ”Äenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko Äudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan sveÄenik slaveÄi svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posveÄenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.
Nakon ta dva dogaÄaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeÄi tu svetkovinu proÅ”iriti na cijelu Crkvu, no u tome ga je sprijeÄila brza smrt. Tek u 14. stoljeÄu papa Ivan XXII. proÅ”irio je blagdan na cijelu RimokatoliÄku Crkvu.
DogaÄaj u Ludbregu
DogaÄaj sliÄan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise – pretvorbe, kada se na sveÄenikove rijeÄi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Kristovu, sveÄenik posumnjao u to Äudo. UgledavÅ”i da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestraÅ”en neoÄekivanim dogaÄajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i zavrÅ”io misu.
DogaÄaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503.-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja Äudesnih dogaÄaja nije uspio zavrÅ”iti istragu, ali je dopustio javno Å”tovanje relikvije, Å”to Äini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje Å”tovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je srediÅ”nja godiÅ”nja proslava Predragocjene Krvi Kristove.
Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u Kƶlnu sedamdesetih godina 13. stoljeÄa, a taj se obiÄaj u 14. stoljeÄu proÅ”irio po mnogim katoliÄkim zemljama. U procesiji sveÄenik u monstranci (pokaznici) nosi posveÄenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeÄe.
