Stotu obljetnicu smrti don Marka Sikirića (1858.-1919.), zaslužnog hrvatskog svećenika i dugogodišnjeg župnika župe sv. Roka u Bibinjama (1884.-1919.), župa Bibinje obilježava s nekoliko spomen – događaja.
Svečanu komemoraciju organiziraju župa Bibinje i Općina Bibinje. U subotu 5. listopada, 150 bibinjskih župljana predvođenih svojim župnikom Zdenkom Milićem, hodočasti na grob don Marka Sikirića na Mirogoj u Zagreb gdje je don Marko pokopan. U 10,00 sati na grobnici don Marka će se otkriti spomen – ploča, uz zajedničku molitvu.
U zagrebačkoj katedrali misno slavlje u 11,00 sati predvodi mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij u RH. Na misi pjeva župni zbor iz Bibinja.
U petak, 11. listopada u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Bibinjama, u 19,00 sati započinje koncert u spomen na don Marka Sikirića. Nastupaju bibinjski zborovi, klape i solisti. Za orguljama će svirati orguljaš Edmund Andler Borić.
U subotu, 12. listopada, u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Bibinjama koncelebrirano slavlje u 18,30 sati predvodi zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Župa Bibinje je 1999. god. svečano proslavila 80. obljetnicu smrti svoga istaknutog bibinjskog sina simpozijem o djelovanju don Marka. Tada su u središtu Bibinja postavili bistu don Marka, započeta je gradnja Katoličkog doma a misno slavlje predvodio je kardinal Franjo Kuharić.
Marijan Diklić iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a Zadar ovako sažima osnovne biografske podatke toga svećenika. Don Marko Sikirić rođen je u Bibinjama 19. listopada 1858. U Zadru je završio pučku školu, gimnaziju i studij bogoslovije, a 7. listopada 1883. god. zaređen je za svećenika. Prvu godinu župnik je u Radovinu i Visočanima, a od 1884. do 1919. župnik je u svom rodnom mjestu u Bibinjama.
Don Marko Sikirić bio je uzorni svećenik, duhovni, kulturni i politički vođa svog naroda kojeg je odgajao u bogoljubnom i domoljubnom hrvatskom duhu. Moto mu je bio “Bog, vjera i Hrvatska”. Osim duhovno, vjerski i politički, puku je pomagao i kulturno – prosvjetiteljski i materijalno.
Krajem 19. st. u Bibinjama gradi župnu kuću, pučku školu, otvara trgovinu i utemeljuje seosku blagajnu za posudbu novca. Uz pomoć Hrvatskog akademskog kluba iz Zadra, 24. siječnja 1904. god. otvara pučku knjižnicu u bibinjskoj školi, traži uređenje zdenca za pitku vodu i zanima se za povijest Bibinja. Bori se protiv autonomaštva, velikosrpstva i tuđinskih presezanja na Hrvatsku.
Krajem Prvog svjetskog rata, kad je zavladala glad i nestašica, 1917. god. otvara pučku kuhinju u Bibinjama, što je puno značilo za gladni puk. Don Marko se zalagao za nacionalnu i teritorijalnu integraciju, za ujedinjenje hrvatskog naroda u jedinstvenu naciju i rascjepkanih hrvatskih teritorija u cjelovitu i samostalnu hrvatsku državu.
Zbog njegovih hrvatskih stajališta, don Marka Sikirića napadali su i optuživali autonomaši, talijanaši i drugi režimski pojedinci. Ti su napadi postali nepodnošljivi nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije, kada je Zadar i zadarsku okolicu temeljem Londonskog ugovora iz 1915. god. okupirala talijanska vojska. Godine 1918. don Marko se teško zamjerio zadarskim talijanašima i pridošlim talijanskim karabinjerima. Nije se htio staviti u službu talijanske iredentističke vlasti u Zadru.
Don Marko Sikirić umro je od upale pluća u Bolnici milosrdne braće u Zagrebu 11. listopada 1919. god., a pokopan je 13. listopada na zagrebačkom groblju Mirogoj.
