Na području Bibinja ali i cijelog zadarskog područja, kako zaleđa tako i otoka, nastavlja se dugotrajno razdoblje bez oborina. Nakon što je iza same Nove godine palo mizernih desetak litara kiše po četvornom metru, i još koja kap u zadnjoj dekadi siječnja, kiša više praktično nije zabilježena sve do danas.
Cijela veljača bila je potpuno bez kiše, a jedina oborina pala je u obliku snijega, što se topljenjem ocijedilo u novih 15 do 20 litara po četvornom metru vodenog taloga. Sve su to vrlo niske brojke, jer je klimatološki prosjek za naše područje oko 80 za siječanj, odnosno oko 70 litara po četvornom metru za veljaču. Još gore je stanje u ožujku koji je na izmaku, a dosad nije pala niti kap bilo kakve oborine. Ako se tome pridoda čitava 2011. godina u kojoj su svi mjeseci osim studenoga bili ispodprosječno kišoviti, i u kojoj je na zadarskom području ukupno palo tek nešto iznad 50% godišnjeg prosjeka kiše, jasno nam je u kakvom se dugom i intenzivno sušnom razdoblju nalazimo.
Malo nade ostavljaju materijali za dugoročnu prognozu koji najavljuju da bi na Jadranu travanj i svibanj mogli biti barem prosječno kišoviti ako ne i malo iznad prosjeka, no s obzirom na prilično nepouzdan karakter dugoročnih prognoza te spomenut vrlo negativan trend i ovo valja uzeti sa rezervom. Živi bili pa vidjeli.
Na donjoj slici prikazana je analiza količine oborine tijekom tri zimska mjeseca – prosinca, siječnja i veljače u Europi. Sa slike je vidljivo da se naši krajevi nalaze u vrlo sušnoj zoni s tek 50-tak posto oborine od normalne količine. Većina te oborine pala je tijekom prosinca, a stanje bi bilo mnogo lošije da se promatraju siječanj, veljača i ožujak.
